Supervizijske posjete koordinisane brige doprinose boljem kvalitetu života korisnika i korisnica usluga u oblasti mentalnog zdravlja

„U sklopu Faze III Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovni, koja se implementira u periodu od 2018 do 2022. godine, nastavljena je podrška primjeni koordinisane brige kroz supervizijske posjete centrima za mentalno zdravlje", kazala je liderica na Projektu mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini mr sci. dr med. Biljana Lakić, psihijatrica.

Supervizijske posjete su osmišljene tako da podrže pružanje usluge koordinisane brige na radnom mjestu, u svakodnevnom radu sa korisnicima koji pate od teških mentalnih poremećaja i koji imaju multiple potrebe, te da poboljšaju kvalitet usluge i da omoguće implementaciju i evaluaciju primjene koordinisane brige u centrima za mentalnozdravlje. Krajnji rezultat supervizijskih posjeta je da dovedu do toga da primjena pristupa koordinisane brige doprinese boljim zdravstvenim ishodima, boljem kvalitetu života i većem zadovoljstvu korisnika i korisnica usluga u oblasti mentalnog zdravlja. Jedan od ciljeva je i da se identifikiju određene poteškoće u primjeni pristupa, otklone nejasnoće u radu i podigne nivo motivacije za primjenu istog”, pojasnila je Lakić.

Tokom juna i jula mjeseca 2020. godine, treneri i trenerice, supervizori i supervizorice, koji su sertifikovani od strane resornih ministarstava nakon provedenog treniga za trenere (ToT) u Fazi I Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, posjetili su 34 centra za mentalno zdravlje.

Diplomirana medicinarka zdravstvene njege Sanja Gidumović i diplomirana psihološkinja Sanja Durtka su posjetile Centar za mentalno zdravlje Orašje, Centar za mentalno zdravlje Lukavac, Centar za mentalno zdravlje Gradačac, Centar za mentalno zdravlje Gračanica, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Šamac, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Modriča, Centar za zaštitu mentalnog zdravljaSrbac, Centar za mentalno zdravlje Travnik.

Prof. dr sc med. Mira Spremo, psihijatrica i mr sci. socijalna radnica Branka Trivić su posjetile Centar za mentalno zdravlje Bosanska Krupa, Centar za mentalno zdravlje Brčko, Centar za mentalno zdravlje Bužim, Centar za mentalno zdravlje Maglaj, Centar za mentalno zdravlje Sanski Most, Centar za mentalno zdravlje Velika Kladuša, Centar za mentalno zdravlje Zavidovići, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Ugljevik.

Medicinska sestra i okupaciona terapeutkinja Valerija Soldo i diplomirana socijalna radnica Nikolina Palamentasu posjetile Centar za mentalno zdravlje Stolac, Centar za mentalno zdravlje Stari Grad Mostar, Centar za mentalno zdravlje Ljubuški, Centar za mentalno zdravlje Široki Brijeg, Centar za mentalno zdravlje Konjic, Centar za mentalno zdravlje Ilijaš, Centar za mentalno zdravlje Kiseljak, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Nevesinje, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Foča.

Dr med. spec. psihijatrije Irena Janjić i diplomirani medicinar zdravstvene njege Nikola Zec su posjetili Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Višegrad, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Srebrenica, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Vlasenica, Centar za mentalno zdravlje Kladnj, Centar za mentalno zdravlje Živinice, Centar za zaštitu mentalnog zdravljaSokolac, Centar za mentalno zdravlje Novo Sarajevo, Centar za mentalno zdravlje Ilidža, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Istočno Sarajevo.

Zajednički stav supervizora i supervizorica je da su se posjete ovog tipa pokazale kao najrealniji način uvida u stvarno stanje na terenu, te zaključuju da se koordinisana briga provodi po standardima u skoro svim CMZ-ovima, a da važnu ulogu u tome igra podrška ili izostanak iste od strane menadžmenta Doma zdravlja, što uveliko utiče i na kvalitet rada samog Centara za mentalno zdravlje.

„Jedan od problema koji je identifikovan je to što menadžment često članove multidisciplunarnog tima centra za mentalno zdravlje, najčešće medicinske sestre ili tehničare premješta u druge službe npr. u službe hitne pomoći, porodičnu medicinu ili medicinu rada", zaključeno je.

Veoma značajno je napomenuti da pandemija izazvna virusom COVID-19 nije značajno uticala na dostupnost uluga superviziranih CMZ-ova. U početku pandemije nisu radili u direktnom ličnom kontaktu sa korisnicima, ali su bili u telefonskom kontaktu i pratili sve promjene i potrebe korisnika. Iako je većina menadžmenta Domova zdravlja vršila preraspodjelu zaposolenih u CMZ-ovima u druge službe, zaposleni u centrima su uspjeli da održe kontakt sa svojim korisnicima, isprate primjenu terapije i u mnogome spriječe relapse.

Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini podržava Vlada Švajcarske, a implementira Asocijacija XY u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Federalnim ministarstvom zdravstva.

Galerija fotografija