Udruženim naporima i proaktivnom ulogom sektora socijalne politike ostvariti dobrobit osoba sa mentalnim poteškoćama i njihov život u zajednici na ravnopravnoj osnovi s drugima

U okviru Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, pod vodstvom resornog ministrastva a uz podršku i ekspertizu predstavnika i predstavnica psihijatrijskih klinika i bolnica, psihijatrijskih odjela u opštim bolnicama kao i centara za mentalno zdravlje, pripremljen je dokument kojim se definiše  način zajedničkog planiranja otpusta pacijenata iz ustanova zaštite mentalnog zdravlja bolničkog tipa.  Dokument, pod nazivom Model zajedničkog planiranja otpusta korisnika usluga mentalnog zdravlja iz ustanova sekundarne i tercijarne zaštite, uključuje standardizirane protokole o saradnji između službi u zajednici.

Prema riječima direktorice Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, Dženite Hrelja Hasečić, model otpusta osobe sa mentalnim poteškoćama iz zdravstvene ustanove pilotiran je u sedam zajednica na području Federacije Bosne i Hercegovine u cilju sagledavanja snaga i slabosti lokalnih resursa da se otpust provede na inovativan način. Naime, saradnja zdravstvenih ustanova sa drugim subjektima u zajednici u pogledu otpusta osobe uređena je bolničkim standardima sigurnosti i kvalitete koji se baziraju na važećem pravnom okviru u sistemu zdravstvene zastite. 

Zbog toga je početkom mjeseca u Sarajevu održana supervizijska radionica za koordinatore i koordinatorice brige i otpusta sa ciljem podrške intrasektorskoj saradnji i razmjeni kroz prezentacije slučajeva među zdravstvenim profesionalcima kao i aktualnim temama definisanim prema njihovim potrebama. Poseban fokus na radionici stavljen je na značaj uspostavljanja saradnje sa ustanovama socijalne zaštite u osiguranju adekvatne brige o osobama sa mentalnim poteškoćama i pravnim aspektima Modela otpusta i saradnji sa sektorom socijalne zaštite.

"Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koja zahtijeva bitne promjene postojećih sistema brige o njima i to sa fokusom na funkcionalnost i ravnopravno sudjelovanje u zajednici. Osigurati potpunu socijalnu uključenost osoba sa duševnim smetnjama moguće je samo ukoliko se ovaj cilj postavi u fokus promjena, i to u više različitih sektora, prvenstveno u sektoru zdravstva i u sektoru socijalne zaštite. U tom smislu, otpust osobe sa mentalnim poteškoćama iz bolnice, u određenim slučajevima je proces koji zahtjeva i relevantne informacije vezane za socijalni status osobe, kao i kapacitete zajednice za pružanje daljnje podrške i pomoći. U takvim situacijama saradnja bolnice i nadležnih centara za socijalni rad je neophodna kako bi se otpust proveo na siguran način i u najboljem interesu osobe koja izlazi iz zdravstvenog sistema,” pojasnila je Hrelja Hasečić.

"Cijeneći podijeljene ovlasti u sektorima zdravstva i socijalne zaštite, važno je osigurati konsenzus kod definiranje novih pravnih rješenja, u cilju ispunjavanja obaveza preuzetih spomenutom Konvencijom. Određene procjene, mišljenja i nalazi koji se odnose na jednu osobu moraju biti stavljeni u kontekst njenog zdravstvenog stanja, ali i socijalne anamneze, odnosno svaki daljnji vid podrške u zajednici mora biti postavljen tako da akcentira zadovoljavanje potreba i prava te osobe. To je način osiguranja kontinuiteta brige o osobi, u kojem i ona sama učestvuje, te prvi korak prema stvarnom izjednačavanju osobe sa duševnim smetnjama sa ostalim građanima u našem društvu,” kazala je Hasečić.

Prema mišljenju eksperata koji prate ovu oblast određene pravne pretpostavke za saradnju sektora zdravstva sa drugim sektorima, koje sad postoje, potrebno je dalje unaprjeđivati, jer nas na to stalno podsjeća i definicija zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u čijoj osnovi se nalazi i blagostanje pojedinca, a ne samo odsustvo bolesti.

"Stoga, udruženim naporima, posebno proaktivnom ulogom sektora socijalne zaštite, i aktivnosti na saradnji s tim sektorom potrebne kod provedbe otpusta iz zdravstvene ustanove, idu upravo za jedinstvenim ciljem, a to je dobrobit osoba sa mentalnim poteškoćama i njihov život u zajednici na ravnopravnoj osnovi s drugima," zaključuje Hrelja Hasečić.

Kako navodi Goran Čerkez iz Federalnog ministarstva zdravstva najvažnija stavka u cijelom ovom procesu u oblasti mentalnog zdravlja je kontinuitet brige koji omogućava da se briga koja je započeta u bolnici i stabilizacija stanja pacijenta koje je započeto u bolnici nastavi u lokalnoj zajednici.

„U tom procesu prelaska i transfera pacijenta iz bolnice u lokalnu zajednicu najvažnije je da učestvuju multidisciplinarni timovi, oni koji su davali svoj doprinos u njegovom liječenju ali i oni koji će nastaviti da prate tok oporavka koji će se desiti u samoj lokalnoj zajednici i samu inkluziju. To su centri za mentalno zdravlje koji su dio procesa ali i nadležni centri za socijalni rad imajući u vidu da je potrebno  svakom korisniku obezbijediti podršku niza  socijalnih ustanova koje dovode do njegovog blagostanja ali i sigurnosti koji značajno utiču na stanje mentalnog zdravlja. Ovaj proces je pogotovo važan u situacijama poput pandemije izazvane virusom COVID-19. Osobe koje izlaze iz bolničkog sistema u toku epidemije vraćaju se u jednu nesigurnost. Pored brige o ekonomskom aspektu života javlja se i situacija straha za obitelj. Za njih su to često retraumatizacije i podsjećanje na ona vremena koja su bila možda okidač za njihovu osnovnu bolest. Prema tome, u takvim situacijama je interakcija i posvećenost između službi za socijalnu zaštitu, službi za zaštitu mentalnog zdravlja i cjelokupne lokalne zajednice neophodna jer može doprinijeti u oporavku i ublažavanju svih simptoma tj. očuvanju mentalnog zdravlja kroz podršku osnaživanja," kazao je Čerkez.  

Učešće na radionici koja je organizovana u okviru Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini uzelo je 45  učesnika i učesnica. Učesnici su predstavnici i predstavnice centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini i to: Centra za mentalno zdravlje Stolac, Centra za mentalno zdravlje Mostar, Centra za mentalno zdravlje Ilidža, Centra za mentalno zdravlje Maglaj, Centra za mentalno zdravlje Zenica, Centra za mentalno zdravlje Tomislavgrad, Centra za mentalno zdravlje Žepče, Centra za mentalno zdravlje Vitez, Centra za mentalno zdravlje Novo Sarajevo, Centra za mentalno zdravlje Travnik, Centra za mentalno zdravlje Bugojno, Centra za mentalno zdravlje Odžak, Centra za mentalno zdravlje Hadžići, Centra za mentalno zdravlje Široki Brijeg, Centra za mentalno zdravlje Ljubuški, Centra za mentalno zdravlje Tuzla, Centra za mentalno zdravlje Ilijaš, Centra za mentalno zdravlje Orašje, Centra za mentalno zdravlje Vogošća, Centra za mentalno zdravlje Stari grad Sarajevo i Centra za mentalno zdravlje Vitez. Jedan dio učesnika i učesnica bio je iz Sveučilišne bolnice za psihijatriju Mostar sa Klinike za psihijatriju, Kantonalne bolnica Zenica, Psihijatrijske bolnice Kantona Sarajevo Jagomir, Zavoda za zbirinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić, Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bakovići, Zavoda za bolesti ovisnosti Fojnica i Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin.

Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini podržava Vlada Švicarske a implementira Asocijacija XY u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Galerija fotografija