Prema mišljenju pomoćnika federalnog ministra zdravstva za međunarodnu saradnju i kordinaciju razvoja strategija dr. Gorana Čerkeza, ovaj trening je bio pokazatelj sličnosti naše prakse sa međunarodnim praksama iz oblasti mentalnog zdravlja, kao i prilika da praksu evropskih zemalja primijenimo u Bosni i Hercegovini.
„Tema suicida je za nas vrlo bitna, jer pripadamo postkonfliktnom društvu. Također, Bosna i Hercegovina je zemlja koja je u tranziciji. Okruženje u kojem živimo i način na koji živimo sigurno doprinosi faktoru rizika kada je u pitanju suicid. Nije slučajno što smo se opredijelili da provodimo i njegovu prevenciju" kazao je Čerkez i iznio podatak da u Bosni i Hercegovini stopa suicida iznosi 6 osoba na 100 hiljada stanovnika, a da je regionalni prosjek negdje oko 14.
„Kod nas se bilježi određeni pad stope suicida u odnosu na prošlu godinu kada je zabilježena stopa od 9.8 na 100 hiljada stanovnika, i to je značajno manje u odnosu na regiju. Tema i prevencija suicida je jako bitna jer svakih 40 sekundi jedna osoba izvrši suicid. Ističem da je suicid drugi uzrok smrti ljudi između 15 i 29 godina starosti, a 79 posto samoubistava se dogodi u zemljama sa niskom i srednjom stopom ličnog dohotka gdje spada i naša zemlja", dodao je Čerkez. Naglasio je važnost multisektorskog pristupa problemu, uz preporuku da se što više psihologa iz školskog sektora uključi u edukacije ovakvog tipa.
Prema riječima pomoćnice ministra zdravlja i socijalne zaštite u resoru za javno zdravstvo RS dr. Amele Lolić, pored predavanja uvažene gošće iz Švajcarske, bilo je vrlo važno čuti i rezultate preventivnih projekata koji su sprovedeni u FBiH i RS, kroz Institut za javno zdravstvo RS i Zavod za javno zdravstvo FBiH.
„Preventivni projekti iz oblasti mentalnog zdravlja su izuzeteno značajni i doprinose unapređenju mentalnog zdravlja u BiH" kazala je Lolić.
Dr. phil Anja Gysin- Maillart izrazila je zadovoljstvo zbog razmjene dobre prakse između dvije zemlje. U toku svog izlaganja o prevenciji suicida istakla je činjenicu da je uprkos učestalosti i ozbiljnosti suicidalnog ponašanja, za klinike teško pravilno ocijeniti suicidalnost određene osobe i predvidjeti buduće suicidalno ponašanje.
„Suicidalnost je subjektivan fenomen koji određuju pojedinačni ciljevi, motivi i aktuelne životne okolnosti i teme određene osobe. Apsolutno sigurno sprečavanje samoubistava ne postoji čak ni u slučaju optimalnih uslova po pitanju skrbi, terapije i njege. Sprečavanje samoubistava uvijek može biti samo nastojanje svih profesionalnih grupa uključenih u liječenje pacijenta i podrazumijeva saradnju pacijenta", kazala je Gysin- Maillart.
U toku treninga, prisutni su se upoznali sa rezultatima preventivnog programa „Povećanje blagostanja adolescenata kroz jačanje protektivnih faktora u školskom okruženju" koje je ispred Zavoda za javno zdravstvo FBiH pripremila Iskra Vučina i rezultatima preventivnog programa „Saradnja centara za mentalno zdravlje i službi porodične medicine sa ciljem blagovremenog otkrivanja depresije kod odraslog stanovništva" koje je ispred Instituta za javno zdravstvo RS prezentovala dr. Dijana Štrkić, a koji su podržani od strane Projekta mentalnog zdravlja u BiH.