Psihološke intervencije u kriznim situacijama: Program i savjeti za prvi telefonski kontakt u vanrednoj situaciji za angažovano osoblje

Psihološke intervencije u kriznim situacijama

U kriznim situacijama i u stanju krize uobičajeni načini rješavanja problema ne funkcionišu a psihološki mehanizmi odbrane su oslabljeni. Psihološke krizne intervencije su u suštini preventivni postupci, nisu psihoterapeutski postupci niti su zamjena za njih. Krizna intervencija je akutna psihološka podrška koja ima za cilj stabilizaciju simptoma disfunkcije. Pomoću intervencija u krizi sprječavamo teže posljedice koje traumatski događaj može imati po pogođene, pritom, ne zalazeći tog trenutka u dubinu opšteg psihičkog stanja osoba, njihovih psihičkih teškoća i doživljaja.

Program i savjeti za prvi telefonski kontakt u vanrednoj situaciji za angažovano osoblje

"Prvi pomagač” je onaj ovlašteni i kvalificirani subjekt koji mora prvi intervenisati u kriznoj situaciji, putem telefonske podrške. Slijede savjeti za adekvatno ophođenje u procesu pružanja krizne psihološke interevncije telefonom, bilo da je krizna intervencija potrebna pomagačima (sekundarana traumatizacija) ili se intervenira prema stanovništvu generalno.

SAŽETAK STRUKTURISANJA INTERVENCIJE:

• Definisati podatke (ime, telefonski broj, radno mjesto, posao)

• Predstavljanje i prezentiranje okvira intervencije podrške, pojašnjenje da je to specifična intervencija fokusirana na rad na smanjenju stresa.

Predstavljanje: "Ja sam ………………………………………………… Bavim se Urgentnom situacijom i radim u okviru akcija koje preduzima organizacija __________. "

Sadašnji cilj: "Cilj telefonske podrške je ublažavanje stresa koji doživljavate, ublažavanje emotivnog uticaja kao posljedice ovog kriznog događaja i pomoći da se oporavite i vratite u vaš normalan život sa osjećajem zaštićenosti. Asocijacija kolega stručnjaka (Institucija / grupa) za koju radim, radi na tome da vam obezbjedi svu potrebnu psihološku podršku. Nećemo se baviti kritikom onoga što se dogodilo, niti tražiti odgovornost za tu situaciju (i nećemo procjenjivati validnost tehničkih izbora za intervenciju), samo želim da imamo priliku da razgovaramo o tome kakvo je bilo vaše iskustvo, vaše reakcije prije, za vreme i nakon kritičnog događaja. Privremeno zaboravite stepen i hijerarhiju, ovdje razgovaramo kao ljudi na koje ova tragedija ima uticaj. U toku ovog poziva neće biti snimaka niti bilješki. Vrijeme je da Vama dam riječ. Možete li da mi kažete šta Vam se dogodilo?

Kako ste reagovali u toj situaciji?

Kako sada reagujete?

Kakve ste reakcije imali poslije kritičnog događaja? Da li ste slijedećih dana imali poteškoća sa spavanjem, probleme sa apetitom, poteškoće u koncentraciji, osećaj iritacije ili druge reakcije nakon događaja?

Sve reakcije koje ste opisali su uobičajene reakcije, to su tzv. "normalne reakcije na nenormalan događaj”. (faza obuke i psihoedukacija je u vezi sa onim sto se pojavilo tokom poziva)

Te reakcije, poznate kao stresne reakcije, mogu trajati nekoliko dana ili nedelju dana. Neke smo već pomenuli, a ostali simptomi koje ljudi obično mogu imati nakon kriznih događaja su sljedeći:

-kognitivni simptomi (problemi s pamćenjem, koncentracijom, poteškoće u rješavanju problema, negacija, osjećaj nestvarnosti ili izgubljenosti)

-emocionalni simptomi (nemoć, bijes, tuga, anksioznost, depresija, emocionalna zaravljenost, razdražljivost itd.)

-simptomi ponašanja (zatvaranje / izolacija, izbjegavanje, agresija, promjene u navikama)

-promjene u ishrani, samoliječenje, poteškoće u snu ili održavanju sna, itd.

Šta vam je pomoglo da se suočite s događajem? Je li bilo trenutaka snage? U nastupajućim satima i danima šta vam je donijelo olakšanje i pomoć?

Svako od nas razvio je i usavršio lične strategije kako bi u kritičnim trenucima smanjio stres. Koje su vam strategije bile korisne u teškim vremenima?

Ostale korisne strategije za smanjenje stresa su:

- Razumijevanje psiholoških i fizičkih posljedica stresa i emocija, prepoznavanje alarma za upozorenje.

- Održavajte "mentalnu arhivu” prošlih uspjeha.

- Uradite kognitivne i fizičke vježbe.

- Izbjegavajte "zašto" ili "da sam samo …"

- Jedite, spavajte dobro.

- Njegujte hobije / aktivno slobodno vrijeme.

- Potražite druge i pomoć.

- Pišite / razgovarajte o tome kako se osjećate sa prijateljima, kolegama itd.

- Dajte sebi dovoljno vremena.

- Bavite se fizičkim vježbama i opuštanjem kako biste se riješili stresa koji se nakuplja u tijelu.

- Naizmjenični periodi vježbanja i dubokog opuštanja mogu pridonijeti uklanjanju toksičnih supstanci vezanih za stres i pomoći vam da bolje spavate.

- Vratite se svakodnevnoj rutini, u uobičajene zadatke, organizujte stvari koje treba obaviti.

Želite li da nešto dodate ili da me nešto pitate?

Hvala vam što dijelite ovaj trenutak svog života tako privatnog i punog patnje.

Ostajem na raspolaganju i ako se slažete, možemo se ponovno čuti za nedelju dana da vidimo kako ste.

Kao što smo već rekli, vaše reakcije su normalne, ali ako potraju, ako ne nestanu, ako s vremenom postaju sve izraženije, ostajem vam na raspolaganju da vam pomognem u procesu oporavka.

Možete me kontaktirati na broj telefona ………………………

Autorice Smjernica za reagovanje u aktuelnoj krizi su Isabel Fernandez i Giada Maslovaric, članice EMDR Asocijacije Italije, a naša kolegica Maša Romagnoli je prevela materijal i obezbijedila dozvolu Italijanske asocijacije EMDR za se materijal distribira u BiH.