Partnerskim angažmanom medija i struke smanjiti stigmatizaciju osoba sa mentalnim problemima
Predstavnici
medija iz naše zemlje i profesionalci sa velikim iskustvom u oblasti mentalnog zdravlja razgovarali su o potrebi
kreiranja partnerskog odnosa u borbi protiv stigme i diskriminacije osoba s
mentalnim poremećajima, na radionici koja je održana prošle sedmice u Neumu pod
nazivom Mediji i mentalno zdravlje.U toku radionice je istaknuto da je stigmatizacija osoba sa mentalnim problemima u bh. društvu u velikoj mjeri prisutna te da mediji svojim pravilnim izvještavanjem o ovim pitanjima mogu pomoći u promjeni javnog mnijenja i stereotipa prema mentalnim poremećajima i osobama s ovim poremećajima. Pomoćnik federalnog ministra zdravstva za međunarodnu saradnju i kordinaciju razvoja strategija dr. Goran Čerkez ocijenio je radionicu kao izuzetno važan korak prema boljem razumijevanju ljudi koji rade u medijima i profesionalaca koji rade u institucijama u oblasti mentalnog zdravlja.
„Međusobno moramo razumijeti način i metode rada, kako bismo kroz saradnju i zajednički pristup problemu došli do boljih rezultata u izvještavanju i smanjenju stigmatizacije osoba sa problemima u mentalnom zdravlju. Problem stigme prisutan je u cijelom svijetu, gdje jedno od četvoro ljudi imaju probleme sa mentalnim zdravljem a depresija je jedno od vodećih oboljenja koje će do 2020. godine biti glavni uzrok radnog onesposobljenja", kazao je Čerkez i naglasio da je bh. građanima teško voditi računa o mentalnom zdravlju.
„Većina naših građana bi voljeli da su dobrog mentalnog zdravlja i da se osjećaju dobro. Međutim, zdravlje je definirano i okruženjem u kojem živimo. Imamo prilično tešku socio- ekonomsku situaciju, tešku noviju historiju ali i građane koji ne priznaju svoje probleme i ne javljaju se ljekarima. Problem mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini je jedan generalni javno zdravstveni problem ali i problem ekonomije. U Americi čak 2 posto nacionalnog GDP-a se izdvaja za probleme nastale u oblasti mentalnog zdravlja, gdje nije uključena samo osoba koja ima problem već i cijela porodica. Izdaci su veliki...Međutim, Bosna i Hercegovina ima sistem koji je prepoznat u cijelom regionu. Taj sistem prepoznat je i od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Rješenje za probleme mentalnog zdravlja vidim u kombinaciji sistema i društvenog okruženja jer zdravlje i mentalno zdravlje znači i blagostanje, a ipak smo daleko od toga", zaključio je Čerkez.
Novinarka
web portala Faktor Maja Radević kaže da novinarima nije uvijek jednostavno pronaći relevantne i kompetentne
sagovornike, posebno kada je riječ o osjetljivim temama poput mentalnih oboljenja,
koja, nažalost, u bh. društvu, ali i u mnogo razvijenijim zemljama, i dalje
predstavljaju svojevrstan tabu.
„Radionica je korisna zbog toga što smo imali priliku uspostaviti kontakte sa stručnjacima koji nam mogu umnogome pomoći, u našim budućim izvještajima i pričama o ovoj temi. Drugi aspekt su lična iskustva korisnika centara za mentalno zdravlje, koji su nam na vlastitom primjeru pokazali koliko je važno da ovakvi centri postoje, koliko im to pomaže u procesu liječenja i ozdravljenja. Na kraju, neki od ne baš pozitivnih primjera medijskog izvještavanja o osobama koje se bore sa različitim psihičkim poremećajima i bolestima su nas još jednom podsjetili kolika je zapravo društvena odgovornost medija - što mi novinari u svakodnevnoj trci za vijestima i informacijama, ponekad znamo smetnuti s uma", kazala je Radević.
Rukovodilac Odsjeka za bolničku zdravstvenu zaštitu pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS dr. Milan Latinović ukazao je prisutnima na značaj odluka koje su vlade RS i FBiH u prethodnom periodu donijele a bile su usmjerene na izradu strateških dokumenata, koje su bile osnov za izradu projektnih aktivnosti i sadržaja .
„Jedna od projektnih aktivnosti je borba protiv stigme i stigmatizacije osoba sa mentalnim bolestima zato što u našem društvu još uvijek taj odnos sa osobama i mentalnim poremećajima nije na nekom visokom nivou. Još uvijek mnogi građani imaju strah od mentalno oboljelih, imaju predrasude kako će se oni ponašati, i često izgovaraju ne primjerene komentare", kazao je Latinović i dodao da se kroz proces izgradnje sistema zaštite mentalnog zdravlja u proteklom periodu značajno radilo na podizanju uslova za pružanje usluga unutar zajednica kroz izgradnju centra za zaštitu mentalnog zdravlja i kroz edukaciju i osposobljavanje zdravstvenih profesionalaca koji rade u tim centrima za mentalno zdravlje te na jačanju udruženja korisnika koji okupljaju osobe kojima je potrebna pomoć.
„Vrlo važna karika u tom procesu destigmatizacije, odnosno borbe
protiv stigme je uloga medija. Zato je u Neumu organizovana radionica u kojoj
učestvuju predstavnici Ministarstva zdravlja i socijelne zaštite RS,
predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva , predstavnici profesionalci
centara za mentalno zdravlje, korisnici iz udruženja ali posebno su važni
učesnici i predstavnici medija, elektronskih, pisanih i drugih koji praktično
kroz svoj svakodnevni rad imaju priliku da pišu o mentalnim bolestima odnosno o
osobama koje imaju mentalne bolesti. U proteklom periodu akcenat je bio na crne
hronike, kada se desi neka nesreća, kada se desi saomoubistvo ili ubistvo... Mi
želimo da taj odnos i te informacije smanjimo i da se usmjerimo na promociju
mentalnog zdravlja i ukažemo na značaj podrške za te ljude. Očekujem od ove
radionice da ćemo kroz partnerstvo sa medijima napraviti jednu mrežu a
vjerovatno ćemo raditi i na izradi određenih dokumenata koji će ozvaničiti saradnju
u smislu jasnih podjela uloga i jasnih doprinosa krajnjem rezultatu", kazao je
Latinović.
Urednica emisije U fokusu na RTRS Tatjana Mizdrak pohvalila je
radionicu na kojoj su razmijenjena iskustva struke i medija. Smatra da su
mediji uvijek otvoreni za saradnju.„Medijima su potrebne smjernice koje će doći od struke kada je u pitanju izvještavanje u oblasti mentalnog zdravlja. Znači, edukovati medije, edukovati novinare, edukovati urednike. Ova radionica je početak. Trebali bismo se opet trebali sastati za godinu dana pa da vidimo šta smo i koliko napravili. Da predstavnici medija pokažu svoje primjere. Šta su konkretno uradili za ovih godinu dana, šta su naučili. Da elektronski mediji pokažu svoje priloge, da pisani mediji pokažu svoje tekstove. Na taj način ćemo izbjeći situacije kakve smo imali prethodnih godina kada je u pitanju izvještavanje u oblasti mentalnog zdravlja", predložila je Mizdrak.
Novinarka Federalne novinske agencije FENA Lejla Alibegović- Šovšić kaže da je potrebno uspostaviti jedan link profesionalaca u medijima i profesionalaca koji se bave mentalnim zdravljem u zajedničkoj borbi protiv stigme i diskriminacije osoba koje imaju poteškoće sa mentalnim zdravljem. „Mislim da je u medijima prisutna stigmatizacija i da moramo zajednički raditi na tome da se to otkloni koliko je moguće Ovo je odličan način za edukaciju novinara da se ukaže na neke njihove greške ali i da se promovišu priče u ovoj oblasti", zaključila je Alibegović-Šovšić.