Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja. Ono je definisano kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, da može produktivno raditi i u mogućnosti je da doprinosi svojoj zajednici.

U većini zemalja, naročito s niskim i srednjim dohotkom, usluge za mentalno zdravlje su u nedostatku resursa, kako ljudskih tako i finansijskih. Od raspoloživih sredstava zdravstvene zaštite, većina se trenutno troši na specijalizirano liječenje i njegu osoba s mentalnim bolestima,  a u  manjoj količini na integrirani sistem mentalnog zdravlja. Umjesto pružanja njege u velikim psihijatrijskim bolnicama, države bi trebale integrirati mentalno zdravlje u sklopu primarne zdravstvene zaštite i razviti usluge u općim bolnicama Promocija mentalnog zdravlja je moguća sa čak  manjim proporcijama finansija, krovni pojam koji obuhvata različite strategije s ciljem pozitivnog učinka na blagostanje mentalnog zdravlja u cjelini. Razvoj osobnih vještina i resursa, te poboljšanje u društveno-ekonomskom okruženju su dio strategija koje se koriste.

Listen Promocija mentalnog zdravlja zahtijeva multisektoralni pristup, koji se odnosi na vladin sektor, različite nevladine organizacije ili udruženja građana. Fokus bi trebao biti na unaprijeđenju mentalnog zdravlja kroz prevenciju određenih mentalnih poremećaja u periodu djetinstva s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja u starosti. Mentalno zdravlje se definira kao stanje blagostanja u kojem svaka individual realizira svoje potencijale, sposobna je suočiti se sa normalnim stresnim životnim okolnostima,  može raditi produktivno I plodnonosno I u mogućnosti je doprinjeti svojoj zajednici. Pozitivna dimenzija mentalnog zdravlja naglašena je u SZO definiciji zdravlja kao što je sadržano u Ustavu: "Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i društvenog blagostanja a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti."
 

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja

  • Suština mentalnog zdravlja je jasna u definiciji mentalnog zdravlja SZO: "Zdravlje predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsutvo bolesti i nemoć”. Mentalno zdravlje predstvlja integralni dio ove definicije.
  • U svrhu javnog zdravlja i promocije zdravlja  korisno je primjeniti polje mentalnog zdravlja kao što je npr. prevencija infekcija ili kardio-vaskularnih bolesti.

Mentalno zdravlje predstavlja više od nepostojanja mentalnih poremećaja

  • Mentalno zdravlje se može koncipirati kao stanje dobrobiti, gdje svaka individua postaje svjesna njegovih ili njenih sposobnosti, može da se nosi sa normalnim stresom u životu, u stanju je da radi produktivno,te je sposoban-a da ostvari lični doprinos za svoju zajednicu.
  • U ovom pozitivnom smislu, mentalno zdravlje predstavlja temelje za blagostanje i efikasno funkcionisanje kako za individuu, tako i za zajednicu. Ovaj ključni koncept mentalnog zdravlja je primjenljiv  za sve vrste različitih kultura.
  • Promocija mentalnog zdravlja pokriva različite strategije koje za cilj imaju pozitivan uticaj na mentalno zdravlje. Kao i svaka druga promocija zdravlja, promocija mentalnog zdravlja uključuje određene akcije koje kreiraju životne uslove i okruženje koje je podržavajuće i koje dozvoljava ljudima da izgrade i sprovedu zdrave životne stilove. Ovo uključuje stepen akcija koje povećavaju prilike da veliki broj ljudi može iskusiti i uživati u boljem mentalnom zdravlju.

Mentalno zdravlje je određeno od strane socio-ekonomskih uticaja i uticaja okoline

  • Mentalno zdravlje i poremećaji mentalnog zdravlja su određeni od strane višestrukih i interaktivnih faktora, kao što su: socijalni, psihološki, biološki i faktori generalnog zdravlja i bolesti.
  • Najjasnija evidencija je povezana sa indikatorima moći, uključujući nizak stepen edukacije i prema nekim studijama slabo riješena stambena pitanja i slabe plate. Porast i konstantnost socio-ekonomskih prepreka za  pojedince predstavlja faktor rizika za mentalno zdravlje.
  • Najveća osjetljivost  je utvrđena kod ljudi koji se nalaze u nepovoljnom položaju, te se ona objašnjava faktorima kao što su osjećaj nesigurnosti i beznadežnosti, brzih i iznenadnih promjene u društvu i rizika od mogućeg nasilja i fizičkih bolesti.
  • Društvena klima koja poštuje i štiti osnovna ljudska, politička, socio-ekonomska i kulturna prava je fundamentalna za promociju mentalnog zdravlja. Ako u društvu ne postoji sigurnost i sloboda koja se garantuje kroz poštivanje ovih prava , jako je teško pričati o mentalnom zdravlja na višem nivou.

Mentalno zdravlje je povezano sa ponašanjem

  • Mentalni, socijalni  i zdravstveni problemi  mogu uticati na ponašanje i blagostanje.
  • Zloupotreba supstanci, nasilje, kao i zloupotreba žena i djece u jednu ruku te zdravstveni problemi kao što su HIV/AIDS , depresija, anksioznost u drugu ruku su jako izraženi i mnogo je teže nositi se s njima u uslovima koji uključuju visoku stopu nezaposlenosti,mala primanja, limitiranu edukaciju, stres na poslu, rodnu i spolnu diskriminaciju, socijalnu isključenost, nezdrave životne stilovo i narušavanje ljudskih prava.

Povećanje vrijednosti i značaj promocije mentalnog zdravlja

Nacionalne politike o mentalnom zdravlju ne bi trebale sadržavati samo mentalne poremećaje, bitno je da se prepoznaju mnogo šira pitanja koja su bitna za promociju mentalnog zdravlja. Znači, ove politike bi trebale uključivati socio-ekonomske i okolinske faktore, koji su opisani u ovom tekstu, kao i značaj ponašanja.Ovo zahtijeva uključivanje promocije mentalnog zdravlja u politike i programe koji su povezani sa vladom i poslovnim sektorom, uključujući edukaciju, rad, pravdu, transport, okolinu,stan i  dobro, kao i zdravstveni sektor. Posebno je bitno da donosioci odluka u parlamentu na lokalnom i nacionalnom nivou, obuhvate pitanja mentalnog zdravlja na način koji do sada nije bio prisutan.

Postoje isplative intervencije unaprijeđenja mentalnog zdravlja, čak i u siromašnim populacijama

Jeftine intervencije za unaprijeđenje mentalnog zdravlja, bazirane na dokazima i sa visokim djelovanjem uključuju:
  • Intervencije u periodu ranog djetinjstva (npr.kućne posjete trudnicama, predškolske psihosocijalne intervencije, kombinovane nutritivne i psihosocijalne intervencije u populaciji lošeg položaja).
  • Podrška djeci (npr. Program razvoja vještina, program razvoja za djecu i omladinu)
  • Socio-ekonomsko osnaživanje žena (npr. Poboljšanje pristupa edukaciji, mikrokreditiranju)
  • Socijalna podrška populciji starih (npr. Inicijative podrške, dnevni centri i centri u zajednici za osobe u starijoj dobi);
  • Programi usmjereni prema vulnerabilnim grupama, uključujući manjine, migrante i osobe pogođene konfliktima i katastrofama npr. psihosocijalne intervencije nakon katastrofa;
  • Aktivnosti promocije mentalnog zdravlja u školama (npr. program koji podržavaju ekološke promjene u školama, dječije prijateljske škole)
  • Intervencije mentalnog zdravlja na poslu (npr. Program prevencije stresa)
  • Politike stanovanja (npr. Poboljšanje stanovanja)
  • Programi prevencije nasilja (npr. Inicijativa policije u zajednici); i
  • Program razvoja zajednice (npr. 'Zajednica kojoj je stalo' inicijativa, integrirani ruralni razvoj)

 SZO u suradnji sa vladom radi na promociji mentalnog zdravlja

  • Za implementaciju ovih učinkovitih intervencija, vlada mora da usvoji okvir mentalnog zdravlja koji se koriste za unaprijeđenje drugih područja zdravlja I socio-ekonomskog razvoja, te u skladu sa tim uključi relevantne sektore za podršku i evaluaciju aktivnosti koje su dizajnirane za promociju mentalnog zdravlja.
  • SZO podržava vladu u pružanju tehničko materijalne i savjetodavne podrške za implementaciju politika, planova I programa usmjerenih ka promociji mentalnog zdravlja.