Korisnici nakon bolničkog liječenja nisu prepušteni sami sebi

Razmjena iskustava u procesu provedbe testne implementacije modela zajedničkog planiranja otpusta iz bolnica korisnika usluga mentalnog zdravlja u Republici Srpskoj, kako bi se identifikovale eventualne prepreke i unaprijedio protokol o saradnji između službi u zajednici, bio je cilj supervizijske radionice za koordinatore i koordinatorice otpusta i kontinuiteta brige iz Republike Srpske.

Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji podržava Vlada Švicarske a implementira Asocijacija XY u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS, u procesu je kreiranja modela zajedničkog planiranja otpusta iz ustanova sekundarne i tercijalne zaštite mentalnog zdravlja. Prijedlog modela u čijoj izradi su učestvovali predstavnici svih psihijatrijskih klinika/bolnica ili odjela u opštim bolnicama i njima pripadajućih centara za mentalno zdravlje, ocijenjen je kao značajan korak u očuvanju i poboljšanju kako zdravstvenog stanja pacijenta, tako i njegovog povezivanja sa odgovarajućim uslugama i službama u zajednici.

Prema riječima dr Gorana Račetovića radionica je okupila profesionalce iz tri regije Republike Srpske kako bi se napravio presijek svega onoga što se radilo u zadnjih mjesec i pol dana u cilju standardizacije protokola o saradnji između službi u zajednici.

„Za sve nas je bitno da se potvrdila i učvrstila već dobra saradnja i da se saradnje koje nisu bile najbolje sada učvršćuju. Pokušavamo da razumijemo jedni druge zbog svih onih zbog kojih smo tu, zbog kojih dolazimo na naš posao, onih kojima treba da pomognemo da donesu odluke koje će im pomoći da se osjećaju bolje i da njihovo mentalno zdravlje učine boljim. Naš cilj je da spriječimo rehospitalizaciju", kazao je Račetović.

Prema njegovom mišljenju cjelokupni koncept modela zajedničkog planiranja otpusta iz bolnica korisnika usluga mentalnog zdravlja, jeste da korisnik nakon odlaska iz bolnice nastavi što duže biti u zajednici.

„Mislim da je prebacivanje u zajednicu nešto što je možda put senzibilizacije sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, boljeg približavanja i razumijevanja uloga i gašenja predrasuda da neko nekome oduzima kompetencije. Jedni bez drugih ne možemo", zaključuje Račetović.

Svjetlana Opačić iz UG „Zajedno" Banja Luke kaže da Model zajedničkog planiranja otpusta iz bolnica korisnika usluga mentalnog zdravlja predstavlja veliki korak naprijed jer korisnici nakon institucionalnog liječenja nisu prepušteni sami sebi i eventaulno porodicama.

„Posthospitalni tretman sada podrazumijeva da se pacijenti ne gube u sistemu, da ih preuzima zajednica i da se u njihov tretman uključuju centar za mentalno zdravlje, centar za socijalni rad i porodični doktor. Podrazumijeva individualni plan liječenja koji se pravi prema svakom pacijentu i veću odgovornost korisnika u sopstvenom tretmanu vezano za izliječenje. Radi se o premosnici između institucije i socijalne inkluzije u društvo. Nama korisnicima odgovara da budemo preuzeti nakon institucije kada su ugašeni požari i da nastavimo tretman, liječenje i život u zajednici", kazala je Opačić.

Viša medicinska sestra i radna terapeutkinja u Centru za mentalno zdravlje Mrkonjić Grad Mira Stojičić smatra da će model planiranja otpusta, iako je u fazi nacrta i priprema biti od velike koristi kako za korisnike tako i za zdravstvene profesionalce u oblasti mentalnog zdravlja.

„Po samom otpustu korisnika Klinika će se uvezati sa centrima. Na taj način ćemo pratiti korisnike na terenu. Uvezaćemo se sa centrima za socijalni rad i zajednički ćemo rješavati multiple potrebe. Značajno ćemo poboljšati socijalizaciju, rehabilitaciju i sam oporavak naših korisnika što u stvari jeste krajnji cilj. Da ostanu što duže u remisiji i da se poboljša sam protok informacija između profesionalaca na primarnom i sekundarnom nivou kao i kvalitet usluga", kazala je Stojičić.

Maja Tomanić, diplomirana socijalna radnica sa Klinike za psihijatriju Banja Luka UKCS mišljenja je da Model predstavlja sistem rada koji se može vrlo dobro primijeniti u saradnji Klinike za psihijatriju i pripadajućih centara za mentalno zdravlje.

„Naši pacijenti imaju ogroman benefit od toga da se upućuju dalje u lokalnu zajednicu nakon bolničkog tretmana. Pored toga što mogu ići u nadležne centre za mentalno zdravlje na redovne kontrole, mogu iskoristiti neke njihove usluge koje će im poboljšati kvalitetu života. U suradnji sa centrima za mentalno zdravlje procenjujemo koje su potrebe klijenata i na koji način bi centri za mentalno zdravlje trebali da pruže podršku našim pacijentima nakon izlaska sa hospitalnog tretmana", kazala je Tomanić.

Foto galerija